Izvoz roba u rujnu je iznosio 858 milijuna eura, što je 10,6 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je robni uvoz iznosio 1,34 milijarde eura, što je pad od 1,3 posto u odnosu na lanjski rujan. Zbog rasta izvoza uz istovremeni pad uvoza, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto, dok je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 479 milijuna eura. U posljednjem izvješću, Državni zavod za statistiku je značajno revidirao podatke o izvozu roba u kolovozu, pri čemu je iznos izvoza revidiran za više od 130 milijuna eura pa je umjesto godišnje stope pada od 20,5 posto prema novim podacima izvoz roba u kolovozu pao tek 1,3 posto na godišnjoj razini. U prvih devet mjeseci izvoz roba je iznosio 6,78 milijardi eura, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Rastu izvoza značajno je pridonio rast izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) od 18,8 posto na godišnjoj razini, koji čine 15,4 posto ukupnog izvoza. I druga najznačajnija komponenta izvoza, izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, zabilježio je godišnji rast, i to od 11,2 posto. S druge strane, uvoz roba u prvih devet mjeseci iznosio je 11,07 milijardi eura, što je 0,7 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Izvoz roba u rujnu je iznosio 858 milijuna eura, što je 10,6 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je robni uvoz iznosio 1,34 milijarde eura, što je pad od 1,3 posto u odnosu na lanjski rujan, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, a koje je proanalizirao Raiffeisen Consulting.
Zbog rasta izvoza uz istovremeni pad uvoza, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto, dok je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 479 milijuna eura. U posljednjem izvješću, Državni zavod za statistiku je značajno revidirao podatke o izvozu roba u kolovozu, pri čemu je iznos izvoza revidiran za više od 130 milijuna eura pa je umjesto godišnje stope pada od 20,5 posto prema novim podacima izvoz roba u kolovozu pao tek 1,3 posto na godišnjoj razini, napominje se u analizi.
U prvih devet mjeseci izvoz roba je iznosio 6,78 milijardi eura, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Rastu izvoza značajno je pridonio rast izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) od 18,8 posto na godišnjoj razini, koji čine 15,4 posto ukupnog izvoza. I druga najznačajnija komponenta izvoza, izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, zabilježio je godišnji rast, i to od 11,2 posto. S druge strane, uvoz roba u prvih devet mjeseci iznosio je 11,07 milijardi eura, što je 0,7 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Međutim, pad uvoza u prvih devet mjeseci rezultat je negativne stope u prvoj polovini godine, dok je treće tromjesečje donijelo blagi rast uvoza od 1,6 posto godišnje, pišu analitičari. Isto tako, zbog slabljenja kune u odnosu na euro (u 2011. u odnosu na 2010.), u kunama izraženi iznosi uvoza i izvoza pokazuju snažniji rast izvoza i uvoza u prvih devet mjeseci. Izvoz je tako porastao za 7,4, a uvoz za 1,4 posto.
Prema kraju godine analitičari očekuju blagi oporavak uvoza roba, dok je izvoz, kako navode, teže predvidjeti s obzirom na izrazitu volatilnost vrijednosno najznačajnije komponente (izvoz ostalih prijevoznih sredstava). Ipak, očekuju da će u ovoj godini neto izvoz ostvariti pozitivan doprinos kretanju BDP-a, iako blažeg intenziteta nego lani.