U svim zemljama Zapadnog Balkana postoji grupa potrošača kojoja je prilikom kupovine hrane isključivo važna cena, ali ima i onih koji su spremni da plate više za proizvod višeg kvaliteta. Jedan segment potrošača na tržištu prilikom kupovine hrane "apsolutno ništa ne interesuje" osim cene. To se u Srbiji pre svega odnosi na potrošače u ruralnim sredinama, iako i u okviru urbane strukture postoji ova grupa, a radi se o stanovništvu sa nižim dohocima, kao što su starije stanovništvo i penzioneri. Međutim, neki građani su spremni i da plate višu cenu za proizvod višeg kvaliteta koji je adekvatno označen, a to se odnosi na organsku i posebno na tradicionalnu hranu. Majke sa decom izuzetno vode računa o zdravlju i spremne su da kupe manju količinu kvalitetnijih proizvoda. Određen broj potrošača iskazuje jaku sklonost ka hedonističkom ponašanju i ukus hrane im je veoma bitan, mada sve više njih vode računa o svom zdravlju, pre svega u razvijenim zemljama regiona - Sloveniji, Hrvatskoj i delimično u Srbiji.
U svim zemljama Zapadnog Balkana postoji grupa potrošača kojoja je prilikom kupovine hrane isključivo važna cena, ali ima i onih koji su spremni da plate više za proizvod višeg kvaliteta, pokazali su juče rezultati istraživanja u okviru projekta "Fokus Balkans".
Vanredni profesor Ekonomskog fakulteta i rukovodilac projekta Žaklina Stojanović kazala je na skupu na konferenciji posvećenoj ponašanju potrošača hrane u regionu Zapadnog Balkana, da jedan segment potrošača na tržištu prilikom kupovine hrane "apsolutno ništa ne interesuje" osim cene.
Stojanović je na skupu u organizaciji Privredne komore Beograda (PKB) i Ekonomskog fakulteta Beograd, objasnila da se to u Srbiji pre svega odnosi na potrošače u ruralnim sredinama, iako i u okviru urbane strukture postoji ova grupa, napominjući da se radi o stanovništvu sa nižim dohocima, kao što su starije stanovništvo i penzioneri.
Međutim, neki građani su spremni i da plate višu cenu za proizvod višeg kvaliteta koji je adekvatno označen, a to se odnosi na organsku i posebno na tradicionalnu hranu, kazala je Stojanović.
"Majke sa decom izuzetno vode računa o zdravlju i spremne su da kupe manju količinu kvalitetnijih proizvoda", rekla je Stojanović.
Stojanović je navela i da određen broj potrošača iskazuje jaku sklonost ka hedonističkom ponašanju i ukus hrane im je veoma bitan, mada sve više njih vode računa o svom zdravlju, pre svega u razvijenim zemljama regiona - Sloveniji, Hrvatskoj i delimično u Srbiji.
Stojanović je ukazala da su u okviru istraživanja realizovane četiri studije fokusirane na različita tržišta i proizvode - voće, zdrava, odnosno hrana sa zdravstvenom i nutritivnom izjavom, organski i tradicionalni prehrambeni proizvodi, kao i jedno kvantitativno istraživanje.
"Perspektive vezane za potrošnju hrane mogu da se vezuju za termin tranzicije ishrane, jer kako se ekonomija bude razvijala, tako će se menjati i sam način ishrane zbog promenjenog načina života", kazala je ona.
"Mora se voditi računa u okviru nacionalne ekonomije pre svega o javnom zdravlju i promeni ishrane, jer to nije pitanje samo prizvođača i potrošača, već i javne politike i zaštite interesa javnog zdravlja kako bi se izbegao porast bolesti", navela je Stojanović, ukazujući i na potrebu edukacije potrošača.