Povećati izvoz hrane

Bez autora
May 29 2011

Prema izvještajima savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji i opštinskih službi za poljoprivredu, posebno u regionu Zete i Malesije, zasijano je oko 30 odsto više površina nego lani. Ove godine zasijano je dvije hiljade hektara, i da su očekivanja da će se površine u sistemu subvencija povećati za oko 500 hektara. Lani je uvezeno hrane za 406, a izvezeno za 46 miliona eura. Najveći dio uvoza, između 40 i 50 odsto čine žitarice, prije svega kukuruz i pšenica, sir i mlijeko, konditorski proizvodi, kafa, šećer, pirinač, voda i sokovi, svinjskr meso i suho-mesnati proizvodi, ali i cigarete. Crna Gora je, nažalost, neto uvoznik hrane, što je posljedica liberalizacije trgovine kroz CEFTA sporazuma, STO pregovore, nisku produktivnost, nedovoljno razvijene kanale distribucije, marketinga i slično. Mogućnosti intervencije netržišnim sredstvima gotovo su onemogućene članicama CEFTA, jer je ograničenje moguće samo kao kratkoročna mjera, u dijelu zaštite stanovništva od uvoza higijenski neispravne hrane.

Povećati izvoz hranePrema izvještajima savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji i opštinskih službi za poljoprivredu, posebno u regionu Zete i Malesije, zasijano je oko 30 odsto više površina nego lani.

Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević je, u intervjuu „Danu", izjavio da je ove godine zasijano dvije hiljade hektara, i da su očekivanja da će se površine u sistemu subvencija povećati za oko 500 hektara.

Prema podacima Monstata lani je uvezeno hrane za 406, a izvezeno za 46 miliona eura. Najveći dio uvoza, između 40 i 50 odsto čine žitarice, prije svega kukuruz i pšenica, sir i mlijeko, konditorski proizvodi, kafa, šećer, pirinač, voda i sokovi, svinjskr meso i suho-mesnati proizvodi, ali i cigarete.

Crna Gora je, nažalost, neto uvoznik hrane, što je posljedica liberalizacije trgovine kroz CEFTA sporazuma, STO pregovore, nisku produktivnost, nedovoljno razvijene kanale distribucije, marketinga i slično. Mogućnosti intervencije netržišnim sredstvima gotovo su, po riječima Miloševića, onemogućene članicama CEFTA, jer je ograničenje moguće samo kao kratkoročna mjera, u dijelu zaštite stanovništva od uvoza higijenski neispravne hrane.

„Jedino trajno i održivo rješenje jesu rast konkurentnosti domaće proizvodnje i veća ulaganja u agrar. Gotovo polovinu izvoza čine proizvodi Plantaža, a potom voća i povrća, suhomesnatih proizvoda, ljekovitog bilja i po prvi put značajnije koža i vuna. Ipak, pokrivenost uvoza izvozom raste, pa je sa 8 odsto u 2000-oj, porastao na oko 11,5 odsto lani", rekao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

„Plasman crnogorskih prehrambenih proizvoda na inostrana, prije svega tržišta CEFTA sporazuma raste iz godine u godinu, posebno u dijelu izvoza vina, voća i povrća i suhomesnatih proizvoda koji svojim kvalitetom zavređuju najviše nagrade na najprestižnijim sajmovima u regionu i Evropi", naveo je Milošević.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik