Dolazak stranih i regionalnih trgovinskih lanaca doveo je do sve veće koncentracije tržišta u BiH i pada udjela minimarketa i tradicionalnih prodavnica na domaćem tržištu za više od 50 odsto. Ulaskom stranih igrača iz regije, kao što su "Konzum", "Merkator" i "Tuš" na tržište BiH, došlo je do sve veće konsolidacije i na kraju i koncentracije tržišta. Domaći lanci morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji. Na porast udjela velikih formata uticalo je i otvaranje više supermarketa, još od 2007. godine. Najviše ih je otvoreno u toku 2009. godine. Neki od regionalnih igrača na bh. tržištu išli su metodom otvaranja svojih velikih formata, dok su drugi išli na preuzimanja manjih i već uhodanih lanaca. Ova druga metoda karakteristična je za "Konzum" i "Merkator". Na tržištu BiH prisutna je i predominacija velikih tipova formata nad malima.
Dolazak stranih i regionalnih trgovinskih lanaca doveo je do sve veće koncentracije tržišta u BiH i pada udjela minimarketa i tradicionalnih prodavnica na domaćem tržištu za više od 50 odsto, podaci su GfK Centra za istraživanje tržišta.
- Ulaskom stranih igrača iz regije, kao što su "Konzum", "Merkator" i "Tuš" na tržište BiH, došlo je do sve veće konsolidacije i na kraju i koncentracije tržišta. Domaći lanci morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji - navodi GfK.
U istraživanju se navodi da je na porast udjela velikih formata uticalo i otvaranje više supermarketa, još od 2007. godine.
- Najviše ih je otvoreno u toku 2009. godine. Neki od regionalnih igrača na bh. tržištu išli su metodom otvaranja svojih velikih formata, dok su drugi išli na preuzimanja manjih i već uhodanih lanaca. Ova druga metoda karakteristična je za "Konzum" i "Merkator" - navodi GfK grupa.
U istraživanju se ističe da je na tržištu BiH prisutna i predominacija velikih tipova formata nad malima.
- Trenutno su ekspanzija i povećani udio velikih formata, odnosno hiper i supermarketa, nad malima najprisutniji u Srpskoj. Istovremeno, u istočnom dijelu Srpske, mali i tradicionalni formati čvrsto drže svoju poziciju - navodi se u istraživanju.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović je istakao da je u BiH, kao i u svim drugim zemljama, pojava velikih trgovačkih lanaca, dovela do smanjenja broja tradicionalnih prodavnica.
- U nekim zemljama je tokom prvih nekoliko godina, kada su otvarani tržni centri, mnogo malih radnji zatvoreno, ali se u poslednje vrijeme situacija mijenja u korist malih radnji, odnosno njihov broj se povećava - istakao je Todorović i dodao da je takvo stanje moguće i u BiH.
Todorović je podsjetio da je direktna posljedica zatvaranja malih radnji, povećanje nezaposlenosti, jer su prodavnice, kao porodični biznis, direktno uticale na zapošljavanje ljudi.
- Istovremeno se ne otvara toliko tržnih centara, niti se kod njih toliko povećava potreba za većim brojem radnika, da bi se kompenzovao broj otpuštenih radnika - istakao je Todorović.
Nastavak koncentracije
GfK naglašava da se među top pet učesnicima na tržištu BiH nalaze i strani regionalni lanci koji kroz vrijeme poboljšavaju svoju poziciju.
- To su im omogućile dobra organizacija kao i iskustvo s domicilnih tržišta. Ako se uzme u obzir razvoj bh. tržišta u proteklih nekoliko godina, može se očekivati da će se koncentracija i konsolidacija tržišta nastaviti, te da će vodeći lanci na tržištu ojačati svoju poziciju i da će biti još strateških preuzimanja i povezivanja - navodi se u izvještaju.