Trgovina - Bosna i Hercegovina

Slabija potražnja iz EU skresala i izvoz u zemlje okruženja

Tako je plasman domaće robe u zemlje Evropske unije u prva tri mjeseca ove godine manji za skoro 11 odsto, a u zemlje CEFTA za 28,6 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Izvoz BiH u zemlje EU u prvom kvartalu ove godine iznosio je dvije milijarde i 887 miliona KM, što je za 10,9 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

"Uvoz je u tri mjeseca ove godine iznosio četiri milijarde i 63 miliona KM, što je za 4,4% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,1%", piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

Još gori bilansi su sa zemljama okruženja, odnosno zemljama CEFTA.

Izvoz je za tri mjeseca iznosio 606 miliona KM, što je za 28,6 odsto manje nego u tri mjeseca prošle godine.

"Sa druge strane, uvoz je iznosio 743 miliona KM, što je za 0,3 odsto više nego u istom periodu 2023. godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 81,6 odsto", navodi se u podacima.

Ukupan izvoz ove godine je iznosio tri milijarde i 857 miliona KM, što je za 12,5 odsto manje nego u tri mjeseca prošle godine.

"Uvoz je iznosio šest milijardi i 810 miliona KM, što je za 4,1% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,5%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio dvije milijarde i 959 miliona KM", stoji u podacima.

Da su ovo zabrinjavajući podaci za ekonomiju Bosne i Hercegovine i da se trend pada izvoza iz prošle godine prelijeva na ovu, slažu se i domaći stručnjaci.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je da smanjenje izvoza BiH u zemlje EU i CEFTA predstavlja ozbiljan izazov za domaću ekonomiju, naročito s obzirom na kontinuirani pad za koji se čini da se nastavlja iz prethodne godine.

"Ovo je zabrinjavajući trend koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju kako bi se omogućio oporavak ekonomije. Da bi se postigao održiv rast izvoza, potrebno je primijeniti niz mjera. To uključuje poboljšanje konkurentnosti proizvoda kako bi se privukla pažnja na globalnom tržištu, diversifikaciju izvoznih tržišta radi smanjenja rizika od ekonomske zavisnosti o određenim regijama, podršku malim i srednjim preduzećima koja često predstavljaju pokretačku snagu ekonomije, te jačanje trgovinskih sporazuma i međunarodne saradnje radi olakšavanja pristupa stranim tržištima", istakao je Pepić.

Dodao je da je ključni element u ostvarivanju ovih ciljeva saradnja između vlasti i poslovne zajednice.

"Ojačavanje ekonomske stabilnosti i podsticanje rasta izvoza zahtijevaće sinergiju između javnog i privatnog sektora, uz zajednički fokus na implementaciji strateških mjera koje će obezbijediti dugoročni prosperitet i konkurentnost bh. ekonomije na međunarodnom tržištu", naveo je Pepić.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da se slabija potražnja iz zemalja EU nastavlja i ove godine, te da je to dovelo do toga da je slabija potražnja i iz zemalja okruženja za domaćim proizvodima.

"Slabija potražnja iz EU pogađa region i to se reflektuje na način da je i on manje involviran u naše vanjskotrgovinske aktivnosti. Naša regionalna ekonomija je međusobno povezana. Ovo nije dobro za BiH, ali pratimo nastavak godine i ostale kvartale. Bitno je napomenuti da ne možemo pretjerano uticati na te prilike osim što možemo raditi na reformama domaćih ekonomskih prilika, te da se olakša izvoznicima da prebrode ove krize. Nadati se da ne dođe do zatvaranja fabrika", objasnio je Čavalić.