Trgovina - Slovenija

Svibanjski rast izvoza od četiri posto prati travanjski pad od 5,8 posto na godišnjoj razini.

Vrijednost izvoza u zemlje izvan EU porasla je za 18,6 posto na nešto više od 2,2 milijarde eura. Ne računajući prerađivačke radnje, koje uvelike utječu na brojke izvoza izvan EU, posebice u Švicarsku, rast je iznosio 27,8 posto, a vrijednost izvoza dosegnula je nešto više od milijardu eura, objavio je danas statistički ured.

S druge strane, izvoz u članice EU pao je za 5,6 posto na gotovo 2,7 milijardi eura.

U odnosu na prosjek mjeseci 2022. godine, ukupan izvoz u svibnju bio je vrijednosno veći za 11,9 posto.

Pritom je međugodišnji pad uvoza u svibnju znatno manji nego u travnju, kada je iznosio 12,6 posto.

Uvoz iz zemalja EU bio je manji nego u istom mjesecu lani, gdje je pao za 8,9 posto na nešto manje od 2,7 milijardi eura. U međuvremenu je uvoz iz zemalja izvan EU porastao za 10,7 posto na nešto više od 2,5 milijardi eura. Ne računajući preradu, vrijednost uvoza iz trećih zemalja smanjena je za 20,3 posto i dosegla je 823,6 milijuna eura.

U usporedbi s prosjekom mjeseci prethodne godine, ukupan uvoz veći je za 10,3 posto.

U svibnju je pokrivenost uvoza izvozom bila 94,2 posto, deficit je dosegao 300,4 milijuna eura.

Zavod za statistiku ističe da je na međugodišnjoj razini zabilježen pad robne razmjene s najvažnijim trgovinskim partnerima u EU, odnosno Austrijom, Italijom, Hrvatskom i Njemačkom. S druge strane, izvan EU Slovenija je najviše, 63 posto, izvozila u Švicarsku (uzimajući u obzir veliki utjecaj prerađivačkih operacija). Srbija, Rusija i Bosna i Hercegovina također su bila važna tržišta s znatno manjim udjelima.

Najviše robe uvezeno je iz Kine (38 posto ukupnog izvoza iz zemalja izvan EU) i Švicarske (36 posto), a slijede Saudijska Arabija, Turska, Srbija i BiH sa znatno nižim udjelom. Najviše je porastao uvoz iz Švicarske, a najviše smanjen uvoz iz Rusije.

U pet mjeseci ove godine vrijednost izvoza porasla je za 15,3 posto s gotovo 23,2 milijarde eura, dok je uvoz porastao za 4,6 posto na godišnjoj razini, na nešto više od 23,9 milijardi eura.

Vrijednosno je najviše porastao izvoz u zemlje nečlanice EU-a, i to za 39,4 posto na 9,8 milijardi eura, dok je izvoz u članice EU-a s gotovo 13,4 milijarde eura veći za 2,3 posto.

Uvoz iz zemalja izvan EU-a porastao je za 16,7 posto na gotovo 10,4 milijarde eura, dok je uvoz iz zemalja EU-a čak 3,1 posto manji, na gotovo 13,6 milijardi eura.

U petomjesečnom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom bila je 96,8 posto, a manjak u robnoj razmjeni zaustavio se na 757,3 milijuna eura.