Trgovina - Bosna i Hercegovina

Spoljnotrgovinski deficit Srpske u 2023. najgori u posljednjih pet godina

Tako se u biltenu Zavoda navodi da je spoljnotrgovinski deficit 2019. godine iznosio 1.171.804.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75,5 odsto.

U 2020. godini deficit je bio 1.079.052.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75,9 odsto. Tokom 2021. godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 1.151.264.000 KM, a pokrivenost 79,4 odsto.

Tako je u 2022. godini deficit bio 1.743.774.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75,7 odsto.

U istom periodu je izvoz bio manji i to za oko 138 miliona KM.

Deficit je u prošloj godini narastao na 1.855.097.000 KM, a pokrivenost bila 73,6 odsto. što pokazuje da je po ekonomiju Republike Srpske prethodna godina bila najgora u prethodnih pet godina.

U 2023. godini je u odnosu na 2022. godinu izvoz bio manji za oko 240 miliona KM.

Prema ovim podacima, u prethodnih pet godina najveći izvozni proizvod Republike Srpske je bila električna energija.

Gledajući po godinama, izvoz električne energije je svake godine sve više rastao, da bi prošle godine iznosio 540.245.000 KM.

Sa druge strane, najveći uvozni proizvod u prethodnih pet godina su bila ostala naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih materijala, osim sirovih.

Prošle godine je ovih proizvoda uvezeno za više od pola milijarde KM.

Ekonomista Slaviša Raković kaže za "Nezavisne

 novine" da je važno pogledati profitabilnost privrede, koja je, kako misli, bila u porastu prethodnih godina.

"Što se tiče rezultata spoljne trgovine, oni su mjera za državne organe. Potrebno je mnogo više podataka da bi se ocijenilo zdravlje privrede. Vjerovatno je da su rezultati mogli biti i bolji da su izvoz i uvoz održani na ranijem nivou", naveo je Raković.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da ključni uticaj na spoljnotrgovinsku razmjenu imaju trendovi u industrijskoj proizvodnji u EU, na koju inače otpada više od 70% naše spoljnotrgovinske razmjene.

"Prošlu godinu u EU je obilježila borba sa inflacijom. Sa njenom stabilizacijom i svođenjem u okvire monetarnog cilja od 2% dolazi do rasta realne tražnje, što je sa određenim vremenskim pomakom poguralo industrijsku proizvodnju. Takođe, obaranje euribora u ovoj godini kroz kreditni kanal će podstaći potrošnju i investicije. U tom svjetlu treba posmatrati pokazatelje za prošlu godinu i optimizam za sljedeću godinu ukoliko ne bude nepredviđenih geopolitičkih šokova", naglasio je Mlinarević.