U Jarmini i njezinoj okolici nekada su bili najveći nasadi jabuka u bivšoj državi te treći u Europi pa se Jarminu često naziva i kolijevkom hrvatskog voćarstva.
No od nekadašnjih 1000 hektara ostalo je samo stotinjak. Kako bi bili konkurentniji na tržištu, desetak mladih proizvođača osnovalo je udruženje CROVITA u kojemu je jedan od većih proizvođača i Miroslav Kolić s godišnjim urodom od 50 tona po hektaru.
Zbog pritiska otkupljivača i jeftine robe iz susjednih zemalja, svoje
jabuke teško plasira na tržište pa se za opstanak bori prodajom na
kućnom pragu. Zbog gotovo ljetnih temperatura umjesto pune cvatnje,
jabuke u voćnjaku Kolić već su oformile plodove. Mnogo je posla pa nakon
odrađene zaštite počinje pljevidba.
I to na svih 80 hektara
nasada jabuke. To je samo djelić mukotrpnog posla koji im, uz borbu s
vremenskim uvjetima, dodatno otežavaju otkupljivači i uvozna roba.
-
Premalu cijenu dobijemo. Ne možemo našu proizvodnju, troškove
proizvodnje s tom cijenom pratiti. Jako puno ima uvezene jabuke u
trgovačkim lancima što je za nas žalosno, a ja mislim i za kupce,
naglasila je Ljubica Ciglar, proizvođačica jabuka i članica proizvođačke organizacije CROVITA.
Zbog niskih otkupnih cijena jabuke, koje su prezimile u hladnjači, prodaju na kućnom pragu.
-
Za njih kilogram jabuka vrijedi jedan cent. Sad vi zamislite, 1 cent
vam košta izrada fakture za tu jabuku. Kilogram jabuke na fakturi - 1
cent. To ni jedna proizvodnja ne može izdržati, a pogotovo proizvodnja
jabuke, istaknuo je Miroslav Kolić, proizvođač jabuka i direktor proizvođačke organizacije CROVITA.
No uspijevaju se održati i sačuvati radnja mjesta 23 stalna zaposlenika zahvaljujući svojoj upornosti i vjernim kupcima.
-
U principu imamo ljude koji u prosjeku na tjednoj bazi dolaze po jabuke
i zadovoljni su. Jako puno novih kupaca imamo i oni isto su s najavom
da se vraćaju, rekla je Anita Kolić, proizvođačica jabuka i članica proizvođačke organizacije CROVITA.
Što omogućuje da ne opstanu samo oni nego i proizvodnja jabuke na krajnjem istoku Hrvatske.