Trgovina - Hrvatska

U prva četiri mjeseca izvoz skočio devet posto

Podaci o izvozu u prva četiri mjeseca godine ponovno otvaraju prostor za optimizam. Naime, nakon kratkog zaustavljanja pozitivnog trenda, izvoz ponovno raste.

Tako je u apsolutnom iznosu do kraja travnja hrvatsko gospodarstvo izvezlo oko 21,3 milijarde kuna vrijednu robu, što je rast od 9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je zabilježen rast, treba napomenuti da je jačanje izvoza usporilo u posljednjim mjesecima, što je, između ostalog, i posljedica više baze.

U istom periodu uvezli smo 34,6 milijarde kuna roba, čime je zabilježen rast od 3,5 posto na godišnjoj razini, a što su analitičari i najavljivali. Naime, prve naznake oporavka gospodarstva, koje su se mogle iščitati iz rasta maloprodaje i pada nezaposlenosti, pridonijele su rastu uvoza, odnosno potražnji za uvoznim robama. Ipak, najveći utjecaj na kretanje uvoza imala je sirova nafta, čija je vrijednost porasla 40 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pored nafte, na rast vrijednosti uvoza najviše su utjecali uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, motornih vozila te uvoz prehrambenih proizvoda.

S obzirom na visoke stope rasta izvoza, pokrivenost uvoza izvozom poboljšana je na 61,5 posto.

Popravila se i statistika kroz deficit robne razmjene, koji je iznosio 13,3 milijarde kuna, odnosno oko 4,1 posto manje nego u 2010. To je nastavak dobrog trenda koji je počeo u krizi, pri čemu je u tri godine od 2008., koliko se bilježi pad, deficit smanjen 52 posto.

Kao što su brodovi bili krivac pada izvoza u ožujku, tako su u travnju pridonijeli povećanju stope rasta. Ako se izuzme izvoz brodova, gospodarstvo je izvezlo 8,2 posto više roba nego u prva četiri mjeseca 2010., čime se bilježi usporavanje rasta. Uz brodove, najveći utjecaj na ostvareni rast izvoza imao je izvoz naftnih derivata, kemijska industrija kod koje se isticao izvoz umjetnih gnojiva i plastičnih tvari u primarnim oblicima, proizvodnja metala te izvoz otpada, kod kojeg se najveći dio odnosi na otpadno željezo. Među djelatnostima čija je vrijednost izvoza izrazitije smanjena je rudarstvo i vađenje, odnosno izvoz zemnog plina, čija je vrijednost smanjena 34,6 posto.

I dok Hrvatska smanjuje deficit razmjene roba s inozemstvom, u Europskoj uniji situacija je obrnuta. Tako je deficit robne razmjene eurozone u travnju porastao na 2,9 milijardi eura, što je visoki skok od 2 milijarde eura u odnosu na ožujak. Takav je rast iznenadio analitičare, ali je tek jedna od lošijih vijesti koje u ovom trenutku potresaju europsko gospodarstvo poljuljano grčkom krizom.