Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu. Ukupni je hrvatski izvoz u prvih šest mjeseci 2011. iznosio 4,4 milijardi eura, što je rast za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz porastao za 0,9 posto, na 7,2 milijardi eura, pa je vanjskotrgovinski deficit bio 2,8 milijarde eura. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni dominira grad Zagreb s izvozom od 1,4 milijardi eura, što je udio od 32,7 posto u ukupnom izvozu, te uvozom od 4,2 milijarde eura, što je udio Zagreba u ukupnom hrvatskom uvozu od 57,5 posto. Grad Zagreb bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 2,7 milijardi eura. Statistika pokazuje da je zagrebački izvoz u šest mjeseci povećan za 0,7 posto, a uvoz je pao za 1,8 posto.
Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu.
Kako pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, ukupni je hrvatski izvoz u prvih šest mjeseci 2011. iznosio 4,4 milijardi eura, što je rast za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz porastao za 0,9 posto, na 7,2 milijardi eura, pa je vanjskotrgovinski deficit bio 2,8 milijarde eura. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni dominira grad Zagreb s izvozom od 1,4 milijardi eura, što je udio od 32,7 posto u ukupnom izvozu, te uvozom od 4,2 milijarde eura, što je udio Zagreba u ukupnom hrvatskom uvozu od 57,5 posto. Grad Zagreb bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 2,7 milijardi eura.
Statistika pokazuje da je zagrebački izvoz u šest mjeseci povećan za 0,7 posto, a uvoz je pao za 1,8 posto. Statistički podaci o robnoj razmjeni iskazani u eurima pokazuju da su suficit u robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci ostvarile Krapinsko-zagorska županija, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska županija, Zadarska, Osječko-baranjska, Istarska i Međimurska županija.
Najveći je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila Istarska županija i to u iznosu od 225,1 milijun eura. Izvoz te županije u prvih je šest mjeseci povećan za 3,3 posto, na 517,9 milijuna eura, dok je uvoz pao za 24,4 posto, na 292,7 milijuna eura. Slijedi Sisačko-moslavačka županija s viškom u robnoj razmjeni u iznosu od 88,19 milijuna eura, s obzirom da je iz te županije izvezeno robe u vrijednosti 231,6 milijuna eura (31,2 posto više nego u prvih šest mjeseci lani), a uvezeno za 143,4 milijuna eura (pad za 3,4 posto).
Od 12 županija sa suficitom najmanji je višak u robnoj razmjeni, nešto više od 7,5 milijuna eura, ostvarila Brodsko-posavska županija čiji su gospodarstvenici na inozemna tržišta izvezli robe u vrijednosti 67,3 milijuna eura ili 9,7 posto više, a uvoz je porastao za 17,3 posto, na 59,7 milijuna eura.