Trgovina - Bosna i Hercegovina

Vanjskotrgovinska razmjena BiH ograničena na mali broj zemalja

Područje vanjskotrgovinske razmjene BiH godinama je ograničeno na relativno mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja tih potencijala za poboljšanje našeg vanjskotrgovinskog položaja.

“U prvih pet mjeseci ove godine primjetno je tek neznatno povećanje učešća ostalih zemalja u odnosu na dominantne grupacije CEFTA 2006 i EU, posebno uzimajući u obzir porijeklo proizvoda“, kazao je Feni projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u tom periodu ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Europske unije.

Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner kontinuirano je Europska unija (55,4 posto izvoza i 49,2 posto uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija i Slovenija.

Najveće povećanje izvoza u tom periodu ostvareno je na tržištima Litvanije (393,86 posto), Grčke (168,95 posto), Slovačke (149,73 posto), Albanije (139,57 posto), Makedonije (103,32 posto) i Holandije (89,28 posto), a smanjenje u trgovini s Belgijom (54,57 posto), Francuskom (45,3 posto) i Velikom Britanijom (44,96 posto).

Uvoz je, napominje Gavran, najviše povećan iz Sjedinjenih Američkih Država (65,7 posto), Rumunije (60,74 posto) i Rusije (50,67 posto), a smanjen iz UNMIK/Kosova (79,23 posto), Češke (41,53 posto) i Crne Gore (13,64 posto).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana i dostigla je 69,1 posto s CEFTA 2006 i 66,6 posto s Europskom unijom. Ostvaren je suficit s Njemačkom, Crnom Gorom, UNMIK/Kosovom i Švedskom, kao i nekim drugim partnerima: Albanijom, Litvanijom, Moldavijom, Portugalom, Indijom, Singapurom i dr.

Respektabilan nivo pokrivenosti ostvaren je s Makedonijom (99,5 posto), Slovačkom (95,8 posto), Španijom (84,7 posto) i Italijom (84,1 posto), a značajan još sa Holandijom, Srbijom, Austrijom i Češkom, dok je odnos s ostalim značajnim partnerima mnogo nepovoljniji.

“Problem posrednog uvoza robe još nije riješen, te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko posrednika u ‘trećim’ zemljama. Tako je ‘stvarna’ pokrivenost izvozom uvoza robe porijeklom s pojedinih tržišta uglavnom znatno viša od one ostvarene u trgovini, što ukazuje na nedostatak jakih domaćih uvoznika, kao i posljedične gubitke koje ovakva ‘zaobilazna’ trgovina podrazumijeva“, kazao je Gavran.