Vlada Republike Srpske (RS) donijela je danas izmijenjenu urebu o ograničavanju marži u prometu robe koja predviđa smanjenje marži s 10 na osam posto u maloprodaji i s osam na šest podsto u veleprodaji za određenu vrstu proizvoda. Marža će biti smanjena s osam na šest posto za so za ljudsku ishranu, pakovanje od jednog kilograma, životinjsku mast, suncokretovo ulje, biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko i jogurt pakovano u plastičnoj anbalaži od jednog litra, pšenično brašno za proizvodnju hljeba, rafinirani šećer iz trske i repe, kristal šećer pakovan od jedne do pet kilograma, hranu za dojenčad i bebe i lijekove, osim za upotrebu u veterinarskoj medicini za koje je marža smanjena s 10 na osam posto...
Vlada Republike Srpske (RS) donijela je danas izmijenjenu urebu o ograničavanju marži u prometu robe koja predviđa smanjenje marži s 10 na osam posto u maloprodaji i s osam na šest podsto u veleprodaji za određenu vrstu proizvoda.
Marža će biti smanjena s osam na šest posto za so za ljudsku ishranu, pakovanje od jednog kilograma, životinjsku mast, suncokretovo ulje, biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko i jogurt pakovano u plastičnoj anbalaži od jednog litra, pšenično brašno za proizvodnju hljeba, rafinirani šećer iz trske i repe, kristal šećer pakovan od jedne do pet kilograma, hranu za dojenčad i bebe i lijekove, osim za upotrebu u veterinarskoj medicini za koje je marža smanjena s 10 na osam posto.
Nakon druge tematske sjednice Vlade, premijer RS-a Aleksandar Džombić pojasnio je na pres-konferenciji da ova uredba stupa na snagu od dana objavljivanja u “Službenom glasniku RS-a a primjenjivat će se u roku od dva mjeseca, nakon čega će se analizirati njeni efekti te odlučiti šta dalje.
Entitetska vlada odlučila je i da se intervenira s 20.000 tona hljebnog žita koje će se putem robnih rezervi staviti na raspolaganje mlinarima radi stabilizacije cijena hljeba.
„Ukupna potrošnja hljebnog žita u RS-u iznosi oko 200.000 tona, znači radi se o zalihama za jednomjesečnu potrebu i to ćemo obezbijediti kroz Robne rezerve RS-a u koordinaciji s Robnim rezervama Srbije, odnosno kroz pozajmicu“, rekao je Džombić.
Također, obećava i da će se određene količine prehrambenih proizvoda koje se nalaze u Robnim rezervama RS-a staviti na raspolaganje određenim socijalnim kategorijama koje su najviše ugrožene.
„Prvenstveno mislimo na oko 200.000 ulja, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda te ćemo zajedno sa socijalnim partnerima dogovoriti na koji način i koje će socijalne kategorije dobiti ove proizvode“, dodao je Džombić.
Tvrdi i da je Vlada odlučna u uvođenju diferencirane stope poreza na dotatnu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice te je stoga danas zadužila Ministarstvo finansija RS-a da u narednih sedam dana predloži za sjednicu UO UIOBiH izmjene i dopune zakona o PDV-u.
Vlada RS-a danas je odlučila da nema povećanja cijena električne energije u 2011. godini te zadužila Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a da zajedno s „Elektroprivredom RS-a“ razradi model subvencija električne energije za ugrožene socijalne kategorije.
Džombić je dodao da je na ove odluke Vlada RS-a dobila saglasnost socijalnih partnera osim, kako je rekao, ograničene saglasnosti u dijelu uredbe o ograničenju marži od Privredne komore RS-a.
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić rekla je da je zadovoljna odlukama Vlade RS-a jer je, tvrdi, sindikat upravo bio inicijator njihovog donošenja.
„Mislim da je važno da se ove odluke što prije realizuju kao i da budu iskontrolisane od nadležnih institucija kako ne bi bilo zloupotreba, odnosno zaobilaženja, a sve radi zaštite standarda građana“, rekla je ona.
Predsjednik Privredne komore RS-a Borko Đurić rekao je da poslovna zajednica podržava sve odluke Vlade, osim one koja se odnosi na smanjenje marži jer smatraju da bi to mogli iskoristiti veliki trgovački lanci, a na štetu malih trgovaca.
„Nismo podržali smanjenje marži za ovug grupu proizvoda, s obzirom na činjenicu da se radi o onima koji dominantno u svojim prodavnicama drže tu grupu proizvoda. Mislimo da to neće značajno uticati na popravljanje standarda stanovništva, a imaće negativan uticaj na poslovanje“, dodao je Đurić.