Trgovina - Hrvatska

Zakon o zaštiti potrošača nije ispunio očekivanja

Trgovac ima mogućnost popravljati neispravne proizvode, a ne da odmah dobijemo novi uređaj. Koja su prava potrošača u takvim situacijama, u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" razgovarali smo s Anom Knežević, predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Kakva je situacija tri godine nakon primjene novog Zakona o zaštiti potrošača?

- Odredbe o materijalnom nedostatku sadržane su u Zakonu o obveznim odnosima koji je izmijenjen 2021., stupio je na snagu 1. siječnja 2022. i od onda problemi potrošača s tim odredbama kulminiraju, svaki dan je sve gora situacija, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

- Prošle godine nam se obratilo oko 12.000 potrošača, 80 posto njihovih žalbi se odnosi na materijalni nedostatak. Radi se o tome da ljudi nešto kupe i to se vrlo brzo pokvari. Oni idu s prigovorom trgovcu, trgovac kaže da to mora ići na servis i onda traju muke jer servis nema rok za popravak, dodaje Knežević.

Zakon je trebao produljiti životni vijek proizvoda, a potrošačima je stvorio velike probleme.

- Pretvorio se u svoju suprotnost jer je namjera izmjena Zakona bila da se uskladi s direktivama EU koje ide ka tome da se smanji elektronički otpad, da bude što više popravaka, te da aparati i uređaji traju što dulje, nastavlja Knežević.

Postavlja se pitanje tko objašnjava odredbe ovog zakona.

- Zakon o obveznim odnosima spada u Ministarstvo pravosuđa, a Zakon o zaštiti potrošača se poziva na odredbe Zakona o obveznim odnosima o zaštiti potrošača u tom dijelu. Odgovorni su i jedni i drugi. Zaštita potrošača spada u Ministarstvo gospodarstva, pojašnjava Knežević.

Knežević: Elektronički otpad se nije smanjio, nego povećao

Knežević ističe kako se u te tri godine izmijenjenih odredbi pokazalo da se sve svaljuje na leđa potrošača te dolazi do neugodnih situacija.

Ističe i da puno trgovaca pribjegava tome da potrošači sami nose uređaje na servis jer će biti brže popravljeni, što je zavaravanje potrošača.

- Odredbe zakona koje su trebale biti u korist potrošača su se zapravo pretvorile protiv potrošača. U većini slučajeva se samo preuzme uređaj bez pisanog traga i onda se optuži potrošača da je on kriv i da mora platiti popravak jer nije u jamstvenom roku, govori Knežević.

- Naši potrošači su jako loše educirani i informirani, mi smo zadnji na ljestvici Europske komisije, ali su takvi i trgovci koji bi trebali upućivati potrošača koja su njihova prava. Iza blagajne bi na vidnom mjestu trebalo biti označeno da potrošač ima pravo prigovora, pojašnjava Knežević.

Otkrila je i je li u planu neka izmjena zakona:

-  Svjetski dan prava potrošača je 15. ožujka, postoji Nacionalno vijeće za za štitu potrošača i mi smo predložili da se na dnevni red stavi taj zakon, kao i Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima. Elektronički otpad se nije smanjio, već povećao. Primjerice, ljudi dok čekaju popravak mobitela za to vrijeme kupe drugi. Ministarstvo pravosuđa kaže neka idu na sud, a sudski sporovi traju dugo, zaključuje Knežević.