Turizam - Hrvatska

Kamping sektor zadovoljan dosadašnjim rezultatima

KUH je nacionalna udruga u kamping sektoru, čiji članovi 'pokrivaju' 90 posto kapaciteta hrvatskih kampova, kojih je u zemlji ukupno 825 i mogu primiti oko 255 tisuća osoba dnevno.

- Time kamping sektor pokriva 23 posto ukupnih smještajnih kapaciteta i ostvaruje 23 posto turističkih noćenja, kaže Palman.

Kako se najviše kampova, gotovo 50 posto od ukupnih, nalazi u Istri, u toj su regiji i najveći prometi, dok po kapacitetima sa 18 posto slijede kampovi u Primorsko-goranskoj županiji te Zadarska sa 14 posto.

U kontinentalnom dijelu zemlje, najviše je kampova u Karlovačkoj županiji, ali tek oko 1 posto od ukupnog smještajnog kapaciteta, odnosno oko 2,5 posto ukupnog kapaciteta kampinga je u kontinentalnom dijelu, a ostalo na Jadranu.

Palman iznosi i da je po broju kampova Hrvatska 8. u Europi, a 10. po kapacitetu kampova, dok je prva Francuska s 8.100 kampova, ukupnog smještajnog kapaciteta za gotovo 3 milijuna osoba.

Noćenja na lanjskoj razini, sva tržišta u plusu, osim njemačkog

- Po broju noćenja u kampovima je rezultat ove godine do 10. kolovoza na razini lanjske, za kampove rekordne godine uopće. U KUH-u nećemo i ne želimo raditi nikakve mjesečne analize ili zaključiti da su nas "ponovno iznenadile" lipanjska ili srpanjska rupa.

- Finalni rezultat je jako dobar, a na faktore koji do njega dovode, i koji uključuju raspored državnih i vjerskih te školskih praznika, raznih sportskih ili političkih događanja i slično, oduvijek računamo, kao i što uzimamo u obzir i moguće rizike, poput loših vremenskih uvjeta, koji su za kamping važni, komentira Palman.

Ukupno kampovi sa svih glavnih tržišta, kaže, imaju pluseve ove godine, osim iz Njemačke, koja je trenutno u minusu od oko 8 posto u noćenjima.

- Tu je svakako potrebna daljnja analiza i prijedlog mjera, iako treba naglasiti da je to trend koji nije samo Hrvatskoj nego je s tog tržišta u istoj mjeri primijećen i u kampovima naše najbliže konkurentske talijanske regije Veneto, koja obuhvaća širu zonu Venecije i jezera Garde, kaže Palman.

O strukturi gostiju u kampovima iznosi da je "Hrvatska jedna od rijetkih, ako ne i jedina europska zemlja, koja nema udio domaćih kampista iznad 50 posto, nego domaći u kampovima ostvaruju tek oko 3 posto noćenja", ali i da je udio domaćih u proteklom desetljeću povećan za duplo te zanimljivim drži što su prošle 2023. domaći ostvarili 7 posto više noćenja u kampovima nego predpandemijske 2019.

Po ADAC analizi, cijene kampinga najviše u Europi, ali i kvaliteta

O cijenama u kampovima ove godine, Palman kaže da "opću točnu analizu kretanja cijena nije moguće napraviti zbog različite ponude smještaja i sezona, različite kvalitete samih objekata, ali prvenstveno i zbog same politike aktivnog upravljanja cijenama".

Međutim, kao kriterij za usporedbu s ostalim zemljama spominje metodologiju njemačkog auto kluba važnog i za kamping u Europi, ADAC-a, koji je objavio da je prosječna cijena obiteljskog kampiranja za ovu godinu u hrvatskom kampu 62 eura (dnevno, za parcele/kamp mjesta). Po toj istoj, prethodnoj analizi 2022., u Hrvatskoj je prosječna cijena obiteljskog kampiranja bila 60,4 eura.

Cjenovno iza Hrvatske za ovu godinu je, dodaje, Italija sa 60 eura, pa Slovenija sa 58 eura.

- Hrvatska uspijeva postići najviše cijene u kampingu u Europi, ali je i po prosječnoj kvaliteti prva na Mediteranu i ističe se u Europi s 50,5 posto ukupnog smještajnog kamp kapaciteta u visokim kategorijama četiri i pet zvjezdica. To je i porast od 29 posto u odnosu na pet godina unazad i od čak 143 posto u odnosu na deset godina unazad, dodaje Palman.

Rezultat je to značajnih investicija u kampove u proteklim desetljećima u poboljšanje kvalitete ponude sadržaja i usluga, pri čemu Palman napominje da "iako je medijima uvijek najinteresantniji segment mobilnih kućica i glampinga, visoka pozicija kvalitete dokazuje i da su hrvatski kampovi paralelno investirali i u sve ostale faktore kako bi se prilagodili tržišnim trendovima i zahtjevima gostiju, odnosno investirali su i podizali kvalitetu svih elementa koji čine sam kamping proizvod".

Vezano uz mobilne kućice, pojasnio je da se, sukladno zakonskim propisima, u kampovima može postaviti do najviše 40 posto mobilnih kućica u odnosu na broj parcela, ali da je u stvarnosti danas u kampovima postotak kućica nešto ispod 18 posto, što po njemu dokazuje da hrvatski kampovi ipak jako dobro znaju kakva je struktura potražnje i što je sama bit kampinga, te nastoje čim bolje izbalansirati tu ponudu između kamp parcela.

Najbolje posluju najkvalitetniji, sezona se produžava

Vidljivo je i ove godine, naglašava, da upravo najbolje rezultate postižu najkvalitetniji kampovi, sa četiri i pet zvjezdica, a slično kao i u drugim zemljama Mediterana, pa i šire u Europi, je da se u kampovima smanjuju dani boravka, što upućuje na opću promjenu načina provođenja odmora.

Na pitanje o smanjenju sezonalnosti u kampovima, Palman odgovara da je to lagano prisutno već nekoliko godina, odnosno da se u kampovima produžuje sezona.

- Ove godine će prvi kampovi zatvoriti vrata u zadnjem tjednu rujna, dok će ih većina kampova raditi do sredine listopada. To je dosta fleksibilno i razdoblje zatvaranja prilagođava se popunjenosti i najavama, a koje opet u kampingu mnogo ovise o vremenskim uvjetima. Ljepše vrijeme donosi duži rad, ali neosporno je da je već sada prosjek zatvaranja sigurno tjedan do dva duži u odnosu na razdoblje od prije pet ili deset godina, a isto se može reći i za otvaranje, dodaje.

Iako je koncept cjelogodišnjeg rada za hrvatski kamping još relativno nov, jer su prvi kampovi u to krenuli tek pred 10-tak godina, ipak njihov broj raste i danas ih je 32 koji rade cijelu godinu, od kojih se 22 nalaze na obali, a 10 u kontinentalnom dijelu. Relativno su i ravnomjerno raspoređeni diljem zemlje i tako, po ocjeni Palmana, trenutno zadovoljavaju potražnju tržišta za takvim proizvodom.

U KUH-u su sigurni da će ih i idućem razdoblju biti i više, ali to prije svega ovisi i o tome kako će same destinacije i ostali ponuditelj razvijati ponudu za goste izvan glavne sezone, što smatraju i danas nužno potrebnim.