Hrvatska udruga turizma i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske predstavili su rezultate istraživanja o očekivanjima i ključnim izazovima u turističkoj sezoni.
Većina hotelijera na temelju rasta rezervacija očekuje uspješnu i predsezonu i glavnu sezonu s više noćenja nego lani, a trebat će im i oko deset tisuća novih radnika, dok je cijene većina podigla do pet posto u odnosu na lani, istaknuli su u utorak predstavnici hotelijerskih udruga.
Brojevi
su dosad bili izvrsni. U dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj je
ostvareno četiri posto više noćenja nego lani, rekla je prilikom
javljanja iz Umaga novinarka HRT-a Senka Mošnja.
Komentirajući broj rezervacija, Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, istaknuo je kako su zadovoljni brojkama i predsezonom.
-
Možemo biti zadovoljni. Brojke su dobre. Za Uskrs otvara većina hotela.
Nakon Uskrsa nastavljaju raditi. Počeli su letjeti avioni, rekao je.
- Možemo biti zadovoljni s predsezonom u Dalmaciji. Čim krenu letovi, krene i sezona, kazao je.
Istaknuo je turiste iz Azije te da se financijska dobit vratila na predpandemijeske brojke.
- Azija se otvorila, vraća se, a u posezoni očekujemo totalni povratak kao što je bilo 2019. godine, ustvrdio je.
Govoreći o rastu cijena, istaknuo je kako kvaliteta mora pratiti rast cijena.
- Nismo jedini, bili smo u Berlinu gdje smo vidjeli da i ostale destinacije dižu svoje cijene, dodao je.
Hotelijeri optimistični
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku među 165 hotela i kampova.
Direktori te dvije udruge Veljko Ostojić i Bernard Zenzerović
na predstavljanju istraživanja naglasili su veliki optimizam za ovu
turističku godinu, ali i rizike i izazove, od kojih su najveći
dostupnosti osoblja tj. pronalazak radnika, inflacija i geopolitička
situacija.
Inflacija je prošle godine bila važna za cijene i
njihov rast je bio veći, a ove se godine to smiruje i cijene će rasti do
pet posto kod 56 posto anketiranih, a iznad pet posto kod njih 38
posto.
- Ipak, ovu godinu možemo smatrati prvom poslovno normalnom nakon COVID-a iako i dalje rastu troškovi rada i potraga za radnicima, za koje još uvijek mislimo da nismo dovoljno iskoristili domaće tržište, rekao je Ostojić.
Smatra da bi se to moglo
riješiti vaučerima, kako bi se onima koji žele privremeno ili povremeno
raditi u turizmu to i omogućilo, čime se smanjuje uvoz radnika.
- Jako smo zadovoljni kako rezervacije idu .Vidimo da je potražnja za hrvatskim morem odlična, očekujemo od ove sezone da bude i bolja od prethodne, rekla je Anđela Lovrić, direktorica prodaje, Falkensteiner Hotels & Residences.
Potreba za 13. neoporezivom plaćom i za 50 do 55 tisuća radnika
I Ostojić i Zenzerović su poručili, a pokazalo se da to žele i gotovo
svi u istraživanju, 99 posto, da bi za motivaciju radnika i
zapošljavanje isplatili i 13. plaću ako bi vlada omogućila da bude
neoporeziva.
- To je praksa u velikom broju zemalja EU-a i veliki poticaj, a državu to ne bi značajnije koštalo, ocijenili su.
Zbog
rasta operativnih i drugih troškova rada, za koje 86 posto anketiranih
smatra da će rasti do 10 posto ove godine, Ostojić je rekao da se pomalo
zanemaruje ono što hrvatski turizam već ima, a to je dobar omjer
vrijednosti za novac, što smatra važnim za održavati zbog
konkurentnosti.
Što se tiče uvoza radnika, za 68 posto
anketiranih najveći problem je birokracija, njezina sporost i mali broj
ljudi u javnom sektoru koji obrađuju zahtjeve za uvoznim radnicima.
Kažu da sve skupa koji puta traje i oko 120 dana, a teško je toliko čekati ako radnik treba odmah.
-
U 2023. od ukupno izdanih dozvola za 170 tisuća stranih radnika, oko 46
tisuća je bilo za turizam, a ove godine će nam ih trebati do oko deset
tisuća više, odnosno vjerujemo da će ukupna brojka porasti na njih 50 do
55 tisuća, rekao je Ostojić.
Iznio je da je u visokoj sezoni
omjer stalno zaposlenih i sezonaca u turizmu jedna naspram dvije
trećine, a u hotelijerstvu je najviše domaćih, 77 posto, iz bliže regije
njih 16 posto, a oko šest posto radnika iz Azije.
No, od onih koji prvi puta dolaze iz svijeta raditi u hrvatski turizam, najviše dolazi iz Azije i bliže tj. CEE regije.
- Mi očekujemo da će ove godine biti izdano oko 50 do 55 tisuća radnih dozvola, bit će zaposleno oko 110 tisuća ljudi od čega dvije trećine sezonaca i jedna trećina stalnih. Radimo na tome da se procedure ubrzaju i da se osigura dovoljan broj radnika iz trećih zemalja, dodao je Ostojić.
Rast kapitalnih ulaganja, ali slaba očekivanja rasta profita
Unatoč
očekivanjima porasta fizičkog turističkog prometa, Zenzerović je ukazao i
na podatak iz istraživanja da zbog porasta troškova i drugih izazova
većina hotelijera ne očekuju isti i poslovni, financijski rast, odnosno
64 posto od 165 ispitanih hotela i kampova smatra da im u idućih pet
godina neće rasti profit.
S druge strane, 98 posto ih očekuje
rast kapitalnih ulaganja, pri čemu će ih 62 posto za više od 30 posto
povećati investicije u odnosu na zadnje dvije godine.
Najviše (94 posto) ulagat će u rekonstrukciju smještaja u 2024./2025., oko 62 posto u održivost, a po 59 posto u novi smještaj i rekonstrukciju javnih sadržaja, dok najvećim preprekama investicijama vide nedostatak poticaja i neučinkovitost javnog sektora.
Zaključno, očekuje se da će najveći izazovi u ovoj godini biti dostupnost radnika i rast troškova.
-
Najveći dio hotelskih kuća će cijene povećavati do 5 posto, na razini
procijenjene inflacije ili možemo reći da će one realno ostati na razini
prošle godine, kazao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
- Osim na smještaju, najveći broj hotelijera povećavat će cijene hrane i pića, dodao je.
U našem turizmu trenutno radi 77 posto Hrvata, 16 posto radnika iz susjednih zemalja i 6 posto Azijaca. Dobra motivacija svima bila bi i 13. neoporeziva plaća za koju se već dugo zauzimaju naše turističke tvrtke, no do sada bez uspjeha.