Crveno za zaustavljanje, zeleno za kretanje i žuto za pripremu za zaustavljanje (ili pritisnite gas ako ste poput nekih vozača) odnosno pripremu za polazak.
Tako semafori funkcionišu od 1920-ih, što je čak kodififikovano međunarodnim ugovorom kako bi se osiguralo da se ne događaju nesreće i da na primjer vozač iz Evrope potpuno razumije signale u Japanu, prenosi Index.hr.
Tokom prošlog svijeka tehnologija je konstantno usavršavana a električna svjetla zamijenila su prve semafore. Kompjuteri su omogućili povezivanje više svjetala, a senzori su im omogućili analizu protoka saobraćaja i podešavanje vremena za maksimalni protok.
Razvijeni su sistemi koji kontrolišu svjetla za cijele gradove, a digitalni modeli toka saobraćaja izbrušeni su do savršenstva.
Međutim pojava autonomnih vozila (AV) unijela je novu dimenziju jer ona ne samo da imaju sposobnost da se sama kreću već mogu da komuniciraju između sebe ali i sa centralnim računarskim sistemom za saobraćaj.
To znači da AV postaju dio sistema kontrole saobraćaja i mogu zajedno da rade na značajnom poboljšanju protoka saobraćaja. Tim istraživača s Univerziteta Sjeverne Karoline predložio je da se jednom kada kritični broj AV-ova bude na saobraćajnicama, na semaforu se može dodati četvrto, bijelo svjetlo.
Njihov kompjuterski model radio je vrlo dobro u ubrzavanju kretanja kroz rskrsnice, ali bilo je prostora za poboljšanje.
"Naš raniji rad uveo je ideju o četvrtom signalu koji se zove 'bijela faza', a koristi se komjuterskom snagom autonomnih vozila kako bi se ubrzao promet na raskrsnicama ali još nismo razradili šta bi ovaj koncept značio za pješake", kaže Ali Hajbabaie, profesor civilnog, građevinskog i ekološkog inženjerstva na Univerziteta Sjeverna Karolina.
Kao i u prethodnoj studiji, AV-ovi djeluju kao predvodnici za vozila kojima upravljaju ljudi u njihovim trakama. Kada je prisutno dovoljno AV-ova, signal postaje bijel, govoreći ljudskim vozačima da slijede AV ili drugi automobil ispred sebe. Što je više AV-ova, to je brži protok.
Razlika je ovaj put u tome što su pješaci sada uključeni u model. Ono što je otkriveno jest da se, čak i uz pješački saobračaj opštii protok poboljšao i za vozila i za pješake za više od 25 posto.
Naravno, još je dug put prije nego što takav sistemv postane praktičan. Osim postavljanja dovoljno AV-ova na cestu, postoji i problem postavljanja dovoljnog broja signala s četiri svjetla.
Čak i tada bi ljudski vozači trebali da imaju povjerenje bijelom signalu, a potrebno je i modificifikovanti druge signale tako da budu logični za pješake, poput uvođenja trepćućih zelenih svjetala ili nečeg što je odmah čitljivo.
"Trenutno postavljamo fizičku ispitnu platformu koja će nam omogućiti da eksperimentišemo s ovim konceptom u fizičkom svijetu – ne samo u kompjuterskom modelu", rekao je Hajbabaie.
Ako ova novina zaživi neko će morati da smisli nove pjesmice o semaforima koje djeca uče u vrtićima.