Energetika - Hrvatska

Kineski konzorcij dobio posao gradnje HEP-ove solarne elektrane Korlat

Vrijednost potpisanog ugovora je 59,96 milijuna eura (63 milijuna dolara), navodi EBRD u obavijesti o dodjeli ugovora.

Ozbiljna investicija

Konzorcij koji se sastoji od dvije kineske tvrtke odabran je za provedbu inženjeringa, nabave, izgradnje, puštanja u rad i testiranja PV postrojenja, s ugovorom predviđenim datumom završetka 23. travnja 2028.

EBRD je ranije priopćio da je HEP-u odobrio zajam u iznosu do 31,6 milijuna eura za financiranje izgradnje i rada fotonaponske elektrane Korlat, s ciljem potpore tranziciji Hrvatske na zelenu energiju. Ostatak novca osigurala je Europska investicijska banka. Ukupni kreditni aranžman iznosi 62 milijuna eura.

Projekt će podržati HEP-ove planove dekarbonizacije, a predviđeno smanjenje emisije CO2 iznosi oko 28.899 tona godišnje.

HEP solarnu elektranu razvija u sjevernoj Dalmaciji u sklopu svog energetskog parka Korlat. Solarna elektrana dijelom će se nalaziti na području postojeće vjetroelektrane Korlat snage 58 MW.

Sunčana elektrana Korlat najveći je projekt sunčane elektrane u Hrvatskoj s ishođenom građevinskom dozvolom”, pohvalili su se u toj državnoj energetskoj kompaniji, a njena instalirana snaga iznosit će 99 megavata, dok je priključna 75 megavata. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što će biti dovoljno za opskrbu oko 50 tisuća kućanstava. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

To će svakako biti dosad najveća sunčana elektrana u HEP-ovom portfelju, a mogla bi biti u pogonu 2026. godine. Početak izgradnje očekuje se tijekom ove godine.

HEP-ov SE Korlat će se graditi uz postojeću vjetroelektranu VE Korlat u blizini Benkovca, koja je u pogonu od 2021. godine, a prostirat će se na oko 150 hektara. Kako su objavili, početak radova očekuje se u prvom tromjesečju 2025. godine.

Zasad u porfelju imaju devet izgrađenih manjih sunčanih elektrana (SE Kaštelir, SE Kaštelir 2, SE Vis, SE Marići, SE Kosore Jug (Vrlika), SE Stankovci, SE Obrovac, SE Donja Dubrava i SE Jambrek, a zadnja u nizu je u probnom radu od lipnja ove godine, kako je objavljeno na internetskoj stranici HEP-a.

Kompanija inače drži otvoren poziv prema jedinicama lokalne samouprave da zajednički razvijaju projekte sunčanih elektrana (doprinos gradova i općina je u pripremi prostorno-planske dokumentacije potrebne plohe za projekte), te prema privatnim kompanijama koje su zainteresirane za prodaju svojih projekata obnovljivih izvora energije.

HEP gradi SE Črnkovci (11,33 megavata), SE Radosavci (13,2 megavata), SE Dugopolje (13,54 megavata), SE Čakovec (11 megavata) i SE Lipik (5 megavata), a u planu je i SE Unije (1 megavat). Prema navodima iz kompanije, imaju ishođena energetska odobrenja za vjetroelektrane i sunčane elektrane ukupne snage oko 220 megavata, među kojima je i projekt SE Korlat.

U duhu strategije

Sve navedeno realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. Kao prijelazni cilj, do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. Za sve to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz NE Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.