Trgovina - Srbija

Kako nas varaju na ambalaži i kvalitetu

I to više nije više neuobičajeno u supermarketima.

Prvo smo se susreli sa "šrinkflacijom" (proces smanjenja veličine ili količine proizvoda, ili čak ponekad preoblikovanja ili smanjenja kvaliteta dok njihove cene ostaju iste ili čak veće) a sada se, međutim, na policama supermarketa pojavljuje "skimpflacija"(situacija u kojoj firme – kao odgovor na veće troškove – smanjuju kvalitet robe/usluge. To znači da potrošači dobijaju lošiji kvalitet za istu cenu).

Trik proizvođača hrane je da u svoje proizvode mešaju jeftinije, a često i lošije sastojke. To znači da cene rastu, a kvalitet opada.

Naročito u poslednjih nekoliko meseci, savetovalište za potrošače u Hamburgu prima sve veći broj pritužbi na loš kvalitet proizvoda, prenosi Feniks magazin.

Tipičan primer je zamena skupljeg suncokretovog ulja za jeftinije palmino ulje. To obično prolazi nezapaženo od strane potrošača i vrlo ga je teško otkriti, posebno kod velikih marki.

Poznati primer je Aldi Nord. Prehrambena firma promenila je recept za svoju Amandes punjenu čokoladu od Moser Rotha. Umesto 45 posto marcipana, čokolada sadrži samo 38 posto.

Firma Arla sada dodaje više vode u svoj Kærgården mešoviti namaz.

Zbog većeg udela vode potrebno je manje putera i repičinog ulja pa je proizvodnja jeftinija.

U najboljem slučaju potrošači to ne primećuju i plaćaju barem istu cenu za niži kvalitet.

Pozadina: Nakon početka rata u Ukrajini došlo je do nestašice suncokretovog ulja, zbog čega su neki proizvođači morali da koriste palmino ulje kao hitno rešenje. Suncokretovo ulje sada je opet dostupno u dovoljnim količinama, a ipak postoje proizvođači – poput Nestlea – koji i dalje koriste jeftiniju i nezdravu alternativu u svojim proizvodima i preprodaju je po istoj ceni.

Centar za savetovanje potrošača u Hamburgu još nije svestan do koje mere proizvođači koriste uštedu na proizvodima, piše magazin.

Trenutno se potrošači značajno manje žale na "skupljanje” ambalaže nego na kvalitet. To ne čudi centar za potrošače u Hamburgu, jer ga je još teže prepoznati.

Također postoji pretpostavka da je "skimpflacija” manje privlačna za proizvođače i trgovce jer se profitna marža može bolje povećati kroz smanjeni sadržaj pakovanja. To je verovatno u potpunosti u interesu proizvođača.