Trgovina - Bosna i Hercegovina

Manji izvoz u EU, uvoz veći

To znači da je spoljnotrgovinski deficit s EU u osam mjeseci ove godine iznosio 3,9 milijardi KM.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH), po ukupnom obimu razmjena, naša najznačajnija tržišta u EU su Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija.

"Sa Njemačkom i Austrijom ostvarili smo suficit u robnoj razmjeni, tako da je pokrivenost uvoza izvozom sa Njemačkom 112 odsto, a s Austrijom 118 odsto", istakli su iz STK BiH.

Istakli su da je na tržište CEFTA izvezeno robe u vrijednosti od 2,1 milijardu KM, što je smanjenje od 11 odsto u odnosu na osam mjeseci prethodne godine.

"Uvezeno je robe sa tržišta CEFTA u ukupnoj vrijednosti od 2,9 milijardi KM, što je smanjenje od dva odsto. Zaključujemo da je smanjen ukupan obim razmjene sa zemljama CEFTA, te isti iznosi 4,9 milijardi KM. Najznačajniji partneri su Srbija i Crna Gora. Sa Srbijom je smanjen i izvoz i uvoz, dok je sa Crnom Gorom samo uvoz. Ostale zemlje članice bilježe povećanje i izvoza i uvoza", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodali su da je sa zemljama CEFTA smanjen ukupan obim razmjene usljed smanjenja uvoza za 38 odsto, a isti iznosi u ovoj godini 508,6 miliona.

"Ovaj pad uvoza je posljedica smanjenja uvoza iz Švajcarske, sa kojom se uglavnom obavlja i skoro sva robna razmjena sa EFTA. Izvoz iznosi 324,8 miliona KM, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na isti period prethodne godine. I ove promjene kod izvoza su zbog povećanja izvoza na tržište Švajcarske", kazali su iz STK BiH.

Robna razmjena sa trećim tržištima je uglavnom nepromijenjena, izvoz iznosi 747,3 miliona KM i veći je za dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

"Uvoz je vrijedan 2,9 milijardi KM, što je smanjenje od jedan odsto u odnosu na osam mjeseci 2022. godine. Naši najznačajniji partneri od ovih zemalja su Turska i Kina", kazali su iz STK BiH.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za "Nezavisne novine" da je EU, kao najvažnije izvozno tržište za bh. preduzeća, za ovu godinu značajno smanjivala prognoze rasta BDP-a uz predviđanje tehničke recesije, a što najviše zavisi od situacije u Ukrajini i oko nje, što je zasigurno proizvelo negativan uticaj po naš spoljnotrgovinski bilans. "Evropa se potrudila da rješenje nađe u domaćoj privredi na način da joj pruži podršku kako bi proizvela ono što bi inače uvezla iz BiH, tako da ne bih bio toliko optimističan u vezi s pitanjem prognoza i za nadolazeću godinu. Najbolje rješenje za BiH jeste snažna podrška domaćem privredniku da postigne što veći stepen vertikalne integracije proizvodnje, što treba da rezultira supstitucijom uvoza tj. povećanjem ponude domaćih proizvoda na tržištu nauštrb onih iz uvoza", objasnio je Pepić.