Trgovina - Slovenija

Slovenija u listopadu s najvećim rastom izvoza u EU

Trgovinski suficit dosegnuo je 11,1 milijardu eura. Najveći rast izvoza među članicama EU-a u listopadu je ostvarila Slovenija, koja je pretrpjela i najmanji pad uvoza.

Članice europodručja uvezle su ukupno 235,8 milijardi eura robe, što je 16,3 posto manje nego u listopadu prošle godine. Vrijednost robne razmjene unutar europodručja smanjena je za 8,8 posto u odnosu na lanjski listopad, na 221,1 milijardu eura, piše u današnjoj prvoj procjeni europski statistički ured Eurostat.

U prvih deset mjeseci ove godine vrijednost izvoza iz članica eurozone u ostatak svijeta smanjena je na godišnjoj razini za 0,2 posto, na 2367,1 milijardu eura, a vrijednost uvoza za 12,7 posto, na 2.339,5 milijardi eura. Eurozona je tako ostvarila suficit od 27,6 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar eurozone u prvih je deset mjeseci smanjena za 4,3 posto, na 2210,4 milijarde eura.

Ukupna vrijednost izvoza članica EU-a u ostatak svijeta u listopadu je iznosila 222,7 milijardi eura, što je 1,4 posto manje nego u listopadu prošle godine. Vrijednost izvoza smanjena je za 19,6 posto, na 213,3 milijarde eura. EU je tako ostvarila trgovinski suficit od 9,4 milijarde eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU smanjena je za 6,1 posto, na 350,5 milijardi eura.

U prvih deset mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izvoza članica EU porasla je za 0,5 posto, na 2.124,8 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza smanjena za 15,7 posto, na 2.119,2 milijarde eura. U ovoj usporedbi Unija je ostvarila suficit od 5,5 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU u prvih deset mjeseci ove godine smanjena je za 2,5 posto, na 3443,3 milijarde eura.

U listopadu je u odnosu na lanjski listopad 17 zemalja EU-a zabilježilo pad izvoza, a rast u deset. Najveći pad zabilježen je u Cipru (za 35 posto), Estoniji (za 20,9 posto) i Litvi (za 17,6 posto), a najviše u Sloveniji (za 9,6 posto) i Rumunjskoj (za 5,5 posto).

Sve su zemlje zabilježile pad uvoza, osim Slovačke i Cipra, gdje je porastao za 0,2 odnosno 6,4 posto. Najveći pad zabilježen je u Litvi (za 22,8 posto), Finskoj (za 21,9 posto) i Latviji (za 21,4 posto), a najmanji u Sloveniji.