Zalažući se za većim udjelom slovenskog povrća na policama trgovina, slovenske trgovačke tvrtke ističu da tome posvećuju posebnu pozornost. Ističu i ono što smatraju poštenim odnosom prema dobavljačima.
No, od nekih se čuje da je opet porastao udio kupaca kojima je cijena važnija od podrijetla. U Sparu ponuda slovenskog voća i povrća raste i dosegnula je udio od
32 posto, priopćeno je iz Spara Slovenija. Lani su otkupili približno
600 tona slovenskog voća i povrća više nego 2022. godine, odnosno 2400
tona više nego 2019. godine. Kako ističu, podupiru domaće uzgajivače i
poljoprivrednike, s nekima od kojih imaju sklopljene dugoročne ugovore. „Kad ima dovoljno slovenskih proizvoda, prestajemo kupovati strane
proizvode i kupcu nudimo samo domaće proizvode. Ne odstupamo od naše
strategije podrške domaćim uzgajivačima i poljoprivrednicima ni u
slučaju viših cijena", uvjeravaju. U prosjeku su za spomenute
kulture plaćali 20 do 30 posto više otkupne cijene nego što bi platili
za inozemno povrće. Želja im je da kupci češće kupuju slovenske
proizvode. “Istraživanja tržišta pokazuju da kupac sve više traži niske
cijene za sve proizvode, a samo je za slovenske proizvode spreman
platiti šest posto višu cijenu. I prije godinu dana bio je spreman
platiti 15 posto više”, dodaju. Iz Mercatora su napisali da se udio slovenskog povrća na njihovim
policama svake godine povećava, a najviše ovisi o sezoni. Prema njihovim
procjenama, proizvodnja voća i povrća u Sloveniji previše ovisi o
prirodnim uvjetima, jer država nema dovoljno odgovarajuće
infrastrukture, poput sustava za navodnjavanje i staklenika. Tvrtka Jagros, pod čiju kapu spadaju trgovine Jager, također je
istaknula promjenjivu ponudu slovenskih proizvođača: “Problem je što
proizvodnja slovenskih proizvođača jako oscilira. Ovisi o vremenskim
prilikama i štetama pa je jako teško planirati, a potrošač očekuje
stalnu opskrbu i kvalitetu." U Tušu nude proizvode i slovenskog i inozemnog podrijetla, no
primjećuju da se kupci većinom odlučuju na kupnju prema cijeni
proizvoda, objasnili su iz Engrotuša. Na vrhuncu sezone, odnosno od kasnog proljeća do jeseni, kada je
dostupno slovensko voće i povrće, udio toga na Hoferovim policama je,
kako tvrde, i do 75 posto, a trenutno je oko 40 posto. Slično su iz
Lidla rekli i za odnos prema dobavljačima i otkupu viškova.