Prema prvim predviđanjima i projekcijama, Hrvati nikada nisu trošili više nego ovih blagdana.
Procjenjuje se da su iz novčanika „izbacili" više od 3 milijarde eura. U to nije uračunato barem dva tjedna skijanja izvan Hrvatske.
-
Ako gledate 20 godina unazad, nikada nismo imali da jedan prosjek nije
bio jači od onog prethodnog. To je normalni trend. Ove godine je
inflacija donijela veći rast. Sigurni smo da u komadima nije bilo rasta,
ili je bilo stagnacije ili je isti broj komada prodan kao i prije. S
druge strane, moramo znati da je s još jednog aspekta interesantan taj
rast prodaje, a to je zato što Hrvatska ima svake godine sve manje,
nažalost, stanovnika. Jedan dio stanovnika nadoknađuju strani radnici
kojih danas ima oko 5 posto u Hrvatskoj, međutim oni izrazito malo troše
i ne troše onoliko koliko bi trošilo domaće stanovništvo, kazao je Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.
-
Potrošnja u prosincu je porasla negdje oko 15 posto i to treba
usporediti s potrošačkim košaricama za blagdane koje su nedavno objavili
sindikati, a koje su ove godine 15 posto skuplje nego lani. Tako da
mislim da je jednim dijelom to vezano za inflaciju, drugim dijelom
mislim da je to još uvijek vrijeme prilagodbe na euro i način
funkcioniranja nas kao običnih građana pri kupnji, da nismo svi još
uvijek naviknuti na taj euro, bez obzira što ljudi tvrde da jesu. Ako
usporedite cijene u eurima i kunama, možemo reći da je to jedna
psihološka obmana samih sebe, kada nešto što je koštalo 20 kuna prije
godinu dana sada košta svega 2,5 eura. Puno drugačije ljudi percipiraju
zapravo 2,5 eura od 20 kuna. Mislim da u tome isto tako leži jedan
razlog veće potrošnje, rekao je Nikola Grabovac, vinar.
Od 1. siječnja u punom opsegu stupile su na snagu izmjene Zakona o
trgovini koje predviđaju samo 16 radnih nedjelja tijekom godine.
-
To je nekakvih 30-ak posto od 52 nedjelje koliko ih ima. U 2023. smo
imali lakšu situaciju jer se moglo raditi 16 nedjelja u polovici godine,
što je bitno više. To će naravno jako otežati poslovanje trgovcima,
pogotovo malima, pa i velikim lancima koji se teško mogu prilagoditi na
dva režima rada. Naravno da će to uvesti i dodatni kaos kod potrošača
koji se i danas bore da bi razumjeli radi li u njihovom kvartu neki
dućan ili ne radi. Dinamika je potpuno otvorena, to će se mijenjati
tijekom godine kako će kome odgovarati i taj kaos će se nastaviti,
poručio je Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.
- Nisam pobornik bilo kakvih zabrana, smatram da one rijetko postignu željeni efekt. Međutim, može se reći da je ovo bila jedna politička odluka kako bi se postigli određeni politički poeni. Smatram da je to trebalo regulirati na bolji način da je to kvalitetnije, da je trebalo možda dozvoliti rad nedjeljom, ali njega strože kontrolirati, puno bolje je platiti i zapravo u konačnici dati ljudima pravo izbora da li da rade ili ne, istaknuo je Nikola Grabovac, vinar.