Slabija kupovna moć stanovništva i pad potražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a istovremeno je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su obiteljske blagajne bile prazne.
Naime, za devet
mjeseci ove godine uvezeno je zlata i zlatnih predmeta s dažbinama u
vrijednosti od 38.102.053 KM, što je u odnosu na cijelu prošlu godinu
manje za više od 21,7 milijuna KM, podaci su Uprave za neizravno poreze (
UNO ) BiH. Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata,
uključujući zlato presvučeno platinom, neprerađeno ili u obliku
poluproizvoda, te u obliku praha. “U Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i
dijelovima od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim
metalima, što je znatno manje u odnosu na prošlu godinu, kada je uvezeno
više od 28,4 miliona KM”, kazali su iz UNO. Trebalo bi. Dodaju da je u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM nakita i njegovih
dijelova od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima,
što je za 2,6 milijuna KM manje nego prošle godine. “U ovoj godini uvezeno je 935.360,79 KM nakita ili filigranskih
predmeta i njihovih dijelova”, kazali su iz UNO BiH i dodali da najviše
plemenitih metala na našem tržištu dolazi iz Italije, Turske i
Slovenije. Kako su kazali, ove godine je zabilježen pad izvoza za 27.034.978 KM
manje nego prošle godine, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka,
Litvanija i Njemačka. Otkupljivači i prodavači zlata ističu da je primjetno da malo ljudi
kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako preživjeti, budući da
su cijene osnovnih životnih namirnica jako visoke, pa im kupovina zlata
više predstavlja luksuz. "Ljudi nemaju novca. Kupuju nakit samo za posebne prilike, kao što su
vjenčanja i krštenja", rekla je vlasnica zlatarnice u Banjoj Luci i
dodala da je ukinula i prodaju nakita dijaspori, koja je do Inače, u
zlatarnicama trošio veće svote novca nego domaći kupci. Sličnu sudbinu dijele i sarajevski zlatari. Kako navode, i prodaja i kupnja najpopularnijeg plemenitog metala ove su godine bile znatno slabije nego prethodnih godina. "Kada je pandemija uzela maha 2020. godine, veliki broj građana je
zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične
suvenire. Međutim, kupnja je sada znatno usporena, jer ljudi jednostavno
nemaju više što prodati", rekli su. rekao u zlatarnici.. Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se
cijena zlata mijenjala, pa je prije sadašnjeg rata u Palestini bila u
padu. "Kako su kamatne stope rasle, ulaganje u zlato postalo je relativno
manje privlačno, a to svakako može objasniti dio pada vrijednosti u oba
smjera. Međutim, kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu
objasniti drugi dio uzroka, tj. odnosno pada potražnje, jer je sve manje
prihoda za nenužne potrebe i za investicije", rekao je Gavran. Iako se, kako je rekao, taj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer
cijena zlata ponovno raste, pa bismo, kako kaže Gavran, uskoro mogli
imati djelomice drugačije podatke.