Trgovina - Bosna i Hercegovina

Zaokruživanjem računa zarađuju stotine maraka

Tržni centri i prodavnice u Republici Srpskoj, zbog nepostojanja zakona kojim se propisuje formiranje cijena proizvoda u apoenima koji su u opticaju, zaokruživanjem računa sedmično zarade i po nekoliko stotina maraka.

Iako su u FBiH i većini zemalja u okruženju doneseni zakoni koji obavezuju trgovce da cijene robe formiraju isključivo u apoenima novčanica koje su u opticaju, zbog nepostojanja ovakvog zakona kupci u Republici Srpskoj čokolade i dalje plaćaju po cijeni od 1,93, a litar mlijeka 1,84 marke, a da pri tome ne postoje novčanice od tri ili četiri feninga.

Ovakvi računi u Srpskoj trebalo bi da se naplaćuju po sistemu zaokruživanja, koje je Smjernicama o zaokruživanju iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu 2007. godine donijela Centralna banka BiH.

Međutim, ovim Smjernicama nije predviđena kontrola naplaćivanja računa od strane inspekcijskih organa, što trgovci vrlo često koriste u svoju korist, a na štetu kupaca.

U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske potvrdili su da Srpska nema zakon koji propisuje da se cijene robe formiraju u skladu sa apoenima novčanica koje su u opticaju u RS.

Pomoćnik ministra trgovine i turizma Dušanka Tegeltija kaže da Zakon o trgovini RS propisuje samo dužnost trgovca da formira cijene robe u prometu putem kalkulacije i da na osnovu njih istakne cijenu za svaki proizvod.

Član Udruženja ekonomista RS "SWOT" Miloš Todorović kaže da pri svakom zaokruživanju računa postoji mogućnost manipulacije.

- Trgovine na ovaj način mogu prikupiti i po nekoliko stotina maraka sedmično - ističe Todorović i dodaje da, iako je Srpska u pogledu zakonske regulative korak ispred FBiH, u ovom slučaju Federacija je u prednosti, jer je prošle godine usvojila Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim je regulisana ova oblast.

Sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović kaže da u slučajevima prodaje robe, čija je cijena formirana mimo postojećih apoena novčanica koje su u opticaju, trgovci "igraju" na psihološki efekat takvih cijena, tako da proizvod od 99,99 maraka djeluje jeftiniji, iako on u stvari košta 100 maraka, koliko se i naplaćuje.

U banjalučkom dragstoru "Sindi" tvrde da njihovi prodavci račune zakružuju u skladu sa Smjernicama Centralne banke BiH.

- Ako je račun za kupljenu robu 2,53 maraka, on se zaokružuje u našu korist, dok bi račun u iznosu od 2,52 bio zaokružen u korist kupca - rekla je poslovođa "Sindija" Zorica Opačić.

U Centralnoj banci kažu da za sada ne namjeravaju kovati novčanice od jednog feninga, jer su analize korišćenja kovanica apoena pet feninga pokazale da to nije racionalno, niti bi bilo ekonomski isplativo.